I le tusitusiga

Taulimaina o faʻamatalaga a le tagata lava ia

Lenei 'upega tafaʻilagi (mulimuli ane taua o "lenei' upega tafaʻilagi") faʻaaogaina tekonolosi pei o kuki ma faʻailoga mo le faʻamoemoe o le faʻaleleia o le faʻaaogaina o lenei 'upega tafaʻilagi e tagata faʻatau, faʻasalalauga faʻavae i luga o tala faʻasolopito, malamalama i le faʻaaogaina tulaga o lenei' upega tafaʻilagi, ma isi. . I le kilikiina o le "Agree" button poʻo lenei 'upega tafaʻilagi, ua e malie ai i le faʻaaogaina o kuki mo faʻamoemoega o loʻo i luga ma tufatufaina au faʻamatalaga i a matou paʻaga ma konekalate.E uiga i le tagofiaina o au lava faʻamatalagaOta Ward Faʻalauiloa Aganuu Faʻalapotopotoga Faʻalauiloa Faiga FaavaeFaʻamolemole vaʻai i.

ou te auai

Faʻamatalaga faatino

Faʻafiafiaga na lagolagoina e le Asosi

Mansaku ma Mansai "Kyogen Performance"

O le Kyogen, o se ituaiga tala malie faaletagata ua tuufaasolo mai mo le 650 tausaga. O se faatinoga Kyogen lea e le "Mansaku-kai," e taulaʻi i le Oa Taua Faaleatunuu o Mansaku Nomura.

XNUM X Tausaga X NUM X Masina X NUM X Aso (Sun)

Faasologa 14:00 amata (13:30 amata)
Nofoaga Ota Ward Plaza Fale Lautele
Tino Faatinoga (Isi)
Faʻafiafiaga / pese

Fa'amatalaga / A'oga
Kagekiyo Komaitua

Fukuyamabushi
Sumo Mosquito

Foliga Vaaia

Fa'amatalaga ma le Mafutaga Fa'alea'oa'oga: Shuichi Nakamura, Ren Naito
Kagekiyo Komaitua: Shuichi Nakamura, Haruo Tsukizaki, Ren Naito, Yuki Nomura, Satoshi Oka (Chorus)

"Fukuro Yamabushi": Mansaku Nomura (Yamabushi), Shigeo Fukuda (uso matua), Satoshi Oka (uso laitiiti), Haruo Tsukizaki (leoleo)
"Namu Sumo": Nomura Mansai (Daimyo), Takano Kazunori (Taro Kaja), Nomura Yuki (Namu Agaga), Tsukizaki Haruo (Guardian)

Faʻamatalaga tiketi

Faʻamatalaga tiketi

Aso fa'amalolo

  1. Initaneti/Telefoni: Aso Lua, Aperila 14, 2026, 12:00
  2. Counter: Aso Lulu, Aokuso 2026, 4 15:10

*O tiketi e fa'atau atu i le fata pe afai o lo'o totoe nofoa.

Fa'afefea ona fa'atau se tiketi

Faʻatau tiketi i luga ole laigaisi faʻamalama

Tau (lafoga aofia ai)

Uma nofoa taofia

Lautele 4,500 yen
Tamaiti aʻoga lua aʻoga laiti ma laitiiti 1,500 yen

*E fa'atagaina mo tamaiti a'oga tulagalua ma luga atu

Fa'amatalaga fa'afiafiaga

Mansaku Nomura
Mansai Nomura

Mansaku Nomura

Na soifua mai i le 1931. O lē e umiaina le Meatotino Taua e Lē Vaaia Faaleaganuu (Oloa Faaleatunuu Ola). O le Tagata e iai le Agavaa Faaleaganuu. O se sui auai o le Aoga Faatufugaga a Iapani. Na mauaina le Poloaiga o Aganuu. Sa aʻoga i lalo o le vaavaaiga a lona tamamatua, o le ua maliu o Nomura Mansai I, ma lona tama, o le ua maliu o Nomura Manzo VI. Na faauu mai le Iunivesite o Waseda, Matagaluega o Tusi. Taitai o le vaega "Mansaku-kai". O lana tomai faatufugaga mamalu, lea e tuufaatasia ai le loto fiafia ma le faaalia ma le faaeteete ma lagona loloto, o se tasi lea o tumutumuga o Kyogen. Ua ia sao i le faasalalauina o Kyogen i Iapani ma fafo. Sa avea o ia ma polofesa asiasi i le Iunivesite o Hawaii ma le Iunivesite o Uosigitone. Ua tele tausaga o galue o ia i le galuega faalilolilo "Tsurigitsune," lea e faaalia ai le tumutumuga o le metotia Kyogen, ma manumalo i le Taui Sili i le Faatufugaga mo lana faatinoga. Ua ia mauaina fo‘i le tele o isi fa‘ailoga, e aofia ai le Kanze Hisao Memorial Hosei University Noh Award, le Matsuo Performing Arts Award, le Kinokuniya Theatre Award, le Japan Art Academy Award, le Purple Ribbon Medal, le Tsubouchi Shoyo Grand Prize, le Asahi Prize, le Hasegawa Shin Award, le Order of the Rising Sun, Gold Rays with Rosette, le Chunichi Culture Award, le New York Japan Society Award, ma le NHK Broadcasting Culture Award. I le avea ai ma se tagata fa‘afiafia Kyogen, e masani ona ia taulimaina ni lu‘itau fou, e pei o le "Pierrot Lunaire," "The Meridian Festival," "Akie," "The Boasting Samurai," "Atsushi - The Tale of the Mountain Moon and the Master," ma le "The Ballad of Narayama," o le fa‘avae lea mo le manuia o Kyogen i le taimi nei. I le 2025, na fa‘asalalau ai le ata tifaga "Six Faces" (na fa‘atonuina e Isshin Inudo), lea na fa‘amaumauina ai lona silia ma le ivasefulu tausaga i le faatufugaga.

Mansai Nomura

Na soifua mai i le 1966. Sa aʻoaʻoina i lalo o le vaavaaiga a lona tamamatua, o le tupulaga lona 6 ua maliu o Manzo Nomura, ma lona tama, o Mansaku Nomura. O lē e umia le faailoga o Meatotino Faaleaganuu Taua e Lē Vaaia. Na faauu mai le Matagaluega o Musika, Iunivesite o Faatufugaga a Tokyo. Na faavaeina le "Kyogen Gozaru no Za". Auai i le tele o faafiafiaga Kyogen ma Noh i totonu o le atunuu ma faavaomalo, ma fesoasoani i lo latou lauiloa. E fai foʻi o ia ma fetu i tala faatino o aso nei, ata tifaga, ma tala faatino televise, ma faatonutonu galuega e faaaoga ai metotia masani, e aofia ai gaosiga i luga o le tulaga "Atsushi - Sangetsuki/Meijin-den -", "Shigosen no Matsuri", "Hamlet", "Noh/Kyogen 'Demon Slayer'", ma le "The Emperor of the Rising Sun". O ia o se tasi o tagata taʻutaʻua o loʻo faʻatinoina le aganuʻu ma faatufugaga faaonaponei a Iapani. O lē na mauaina le tele o fa'ailoga, e aofia ai le Arts Festival Newcomer Award ma le Excellence Award, le Minisita o A'oa'oga, Aganu'u, Ta'aloga, Saienisi ma Tekonolosi Award mo Tusiata Fou, le Asahi Performing Arts Award, le Kinokuniya Theatre Award, le Mainichi Art Award Senda Koreya Award, le Kanze Hisao Memorial Hosei University Noh Award, le Matsuo Performing Arts Award Grand Prize, ma le Tsubouchi Shoyo Grand Prize. O le Polofesa Asiasi i le Iunivesite o Tokio o le Tokio ma le Nihon University College of Art. O le Fa'atonu Foafoa o le Ishikawa Prefectural Music Hall. O le Peresetene o le Japan Association of Public Cultural Facilities.

Lipoti

FukuyamabushiFukuroyamabushi

I le popole i lona uso laʻitiiti, o lē ua ese ana amioga talu ona toe foʻi mai mauga, na alu atu ai le uso matua i se tagata e faʻatauvaʻa i le mauga e talosaga atu mo se tatalo. A o suʻesuʻeina e le tagata e faʻatauvaʻa le uso ma amata ona tatalo, na tagi le uso ma foliga gaogao i ona mata. Ina ua fesiligia, na iloa ai na faia e le uso se mea taufaasesē i le ofaga o le lulu i mauga. I le talitonu ua ulufia o ia e le lulu, na tatalo faatauanau ai le tagata e faʻatauvaʻa, ae na faʻateteleina faʻailoga. Ma le mea mulimuli... O se faʻaaliga malie lenei ma le leo e manatua pea o le tagi a le lulu. O le leo o le tagi a le lulu atonu e pipii i mafaufau o tagata uma o loʻo matamata.

Sumo MosquitoKazumou

Na auina atu e se ali’i feudal lana auauna, o Taro Kaja, e saili se auauna fou. Na ui ane se agaga namu mai Moriyama i le Itumalo o Omi, o lē ua liu tagata e malaga i le laumua e ‘ai le toto o tagata. E le’i iloa e Taro Kaja lona natura moni, na ia toe aumaia le agaga namu. I le faalogoina o lana auauna fou e tomai i le fusuaga sumo, na fiafia le ali’i e fia tauva o ia, ae ona o le leai o se isi e tetee i ai, na ia musu e tau ma le agaga lava ia, ae na o le u e le namu ma niniva ai. I le iloaina o le faasinomaga moni o le agaga, na aumaia ai e le ali’i se mea e manumalo ai... O se tala uiga ese moni lava lenei o se ali’i feudal tagata ma se agaga namu o lo’o auai i le fusuaga sumo. Ia gauai atu i gaioiga a le ali’i filemu ma le agaga namu, o ona uiga ua fa’ateleina e foliga mai o se namu.